Edukacijama za policijske službenike rukovodioce na temu nasilja u porodici u okviru projekta „Nasilje u porodici – edukacija policijskih službenika rukovodilaca“ koji je sprovela „Mreža žena MUP RS – RS WPON“ a koji je finansijski podržan od strane misije OSCE u BiH prisustvovalo je ukupno 71 policijski službenik (63 muškog i 8 ženskog pola), odnosno neposredni rukovodioci policijskih službenika koji kroz svakodnevne poslove i zadatke postupaju u slučajevima nasilja u porodici.

Dana 14.07.2017. godine u hotelu „SL Industry“ u Trebinju održana je edukacija za policijske službenike Policijske uprave Trebinje na temu nasilja u porodici u okviru projekta „Nasilje u porodici – edukacija policijskih službenika“ koji provodi Udruženje „Mreža žena MUP RS – RS WPON“ a koji je finansijski podržan od strane misije OSCE u BiH. Obuci je prisustvovalo 12 policijskih službenika nižeg i srednjeg rukovodnog kadra i inspektora pripadnika PU Trebinje. Edukaciju su održali pripadnici MUP RS i tužilaštva BiH.

Dana 18.08.2017. godine u hotelu „Board“ na Jahorini, u okviru istog projekta održana je edukacija za policijske službenike pripadnike PU Istočno Sarajevo i PU Foča. Obuci je prisustvovalo 11 policijskih službenika pripadnika PU Istočno Sarajevo i PU Foča. Edukaciju su održali pripadnici MUP RS i tužilaštva BiH.

Dana 04.09.2017. godine u hotelu „Novak“ u Zvorniku, u okviru istog projekta održana je edukacija za policijske službenike pripadnike PU Bijeljina i PU Zvornik. Obuci je prisustvovalo 12 policijskih službenika pripadnika PU Bijeljina i PU Zvornik. Edukaciju su održali pripadnici MUP RS i tužilaštva BiH.

Dana 29.09.2017. godine u hotelu „Kardial“ u Tesliću, u okviru istog projekta održana je edukacija za policijske službenike pripadnike PU Doboj. Obuci je prisustvovalo 12 policijskih službenika pripadnika PU Doboj. Edukaciju su održali pripadnici MUP RS i tužilaštva BiH.
Dana 23.10.2017. godine u hotelu „Monument“ na Kozari, u okviru istog projekta održana je edukacija za policijske službenike pripadnike PU Gradiška i PU Prijedor. Obuci je prisustvovalo 12 policijskih službenika pripadnika PU Gradiška i PU Prijedor. Edukaciju su održali pripadnici MUP RS i tužilaštva BiH.

Dana 13.11.2017. godine u hotelu „Bosna“ u Banjoj Luci, u okviru istog projekta održana je edukacija za policijske službenike pripadnike PU Banja Luka i PU Mrkonjić Grad. Obuci je prisustvovalo 12 policijskih službenika pripadnika PU Banja Luka i PU Mrkonjić Grad. Edukaciju su održali pripadnici MUP RS i tužilaštva BiH.

Najveća aktivnost polaznika zapažena je tokom realizacije modula „Dokumentovanje i procesuiranje slučajeva nasilja u porodici“ od strane tužioca koji je i tokom diskusije razjasnio nedomuice policijskih službenika vezane prikupljanje dokaza potrebnih za podizanje optužnice, dalje postupanje policijskih službenika ukoliko tužilac donese naredbu o nesprovođenju ili obustavi istrage, kao i dokazivanje u prekršajnom postupku. Kroz modul „Intervencija policijskih službenika i kontrola njihovog postupanja“, policijskim službenicima su predstavljeni konkretni predmeti u kojima je vođen unutrašnji i disciplinski postupak protiv policijskih službenika koji su se pojavljivali u ulozi izvršioca nasilja u porodici ili disciplinski procesuiranih zbog nepravilnosti učinjenih prilikom dokumentovanja krivičnih i prekršajnih predmeta nasilja u porodici. Svrha navednog je bila direktno ukazivanje na posljedice po policijske službenike koje su izvjesne u predočenim ili sličnim slučajevima. Tokom diskusije, kao i kroz ankete, polaznici obuka su iznijeli konkretne primjere pozitivne i negativne komunikacija sa postupajućim tužiocima, te različitosti postupanja tužilaca, kao potrebu da policijski rukovodioci prođu istu ili sličnu obuku.

Tokom trajanja edukacija zapažena je izuzetna aktivnost polaznika edukacija, uključivanje u izlaganje, aktivan pristup, postavljanje pitanja, iznošenje primjera iz prakse čija grupna analiza od strane edukatora i polaznika doprinosi unapređenju postupanja u narednim sličnim situacijama. Tokom edukacija uočeno je primjetno kvalitetnije animiranje polaznika edukacija, što je vjerovatno posljedica iskustva stečenog na realizaciji projekta tokom 2016. godine a koji je podržan od strane Misije OSCE u BiH.

1. Iako je članom 12 stav 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici predviđeno da o izvršenom nasilju policija odmah obavještava nadležnog tužioca i uz izvještaj dostavlja prikupljene dokaze i obavještenja o tome, predstavnici nekih OJT smatraju da o nasilju u porodici nema potrebe da se odmah obavještava tužilac, posebno kad su u pitanju kasni noćni sati, što kod postupajućih policijskih službenika stvara problem odgovornosti o tome da isti „sami sebi daju za pravo da sude o težini počinjenog nasilja i kvalifikovanja istog“;
2. Gore navedena situacija dovodi i do problema prilikom lišenja slobode lica koje je počinilo nasilje u porodici – da li je razlog lišenja slobode prekršaj ili krivično djelo što dovodi do praktičnih problema – ako lice lišeno slobode zbog okolnosti koje ukazuju da će ponoviti prekršaj ili dovršiti pokušani prekršaj, policija ne može odmah privesti u sud, počinilac prekršaja se može zadržati najduže do 12 časova. Kad je u pitanju izvršenje krivičnog djela, lice lišeno slobode može se zadržati do 24 časa;
3. Dakle problem je u nedostatku komunikacije između tužilaštva i policije, u smislu da policajci jednostavno ne znaju kada i u kojim situacijama treba da odmah zovu tužioce a kada ne. Prijedlog rješenja je sastanak šefova tužilaštva i policije, da se dogovori ujednačeno postupanje;
4. Najveći problem policije je kvalifikovanje NuP kao KD ili prekršaja, zbog činjenice da je to u našem zakonodavstvu riješeno na takav način. Tu dilemu trebaju otkloniti tužilaštva i policija, odnosno tužilaštva treba da preciziraju policiji razlike između KD i prekršaja;
5. Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, potpisanim protokolom subjekata zaštite, Pravilnicima i drugim podzakonskim aktima, jasno i precizno su definisane obaveze i uloge subjekata zaštite, između ostalih i pripadnika MUP-a RS od samog početka odnosno zaprimanja prijave do realizacije zaštitnih mjera. I pored navedenog a kroz realizovane seminare i obuke policijskih službenika, evidentno je različito postupanje koje se manifestuje od jedne do druge policijske uprave, odnosno od policijske stanice do policijske stanice različitih gradova;
6. Kroz prisutnu ineterakciju sa polaznicima seminara (srednji i niži rukovodni kadar) uočava se neprincipijelnost u postupanju a koja se prvenstveno ogleda u sledećem: po prijavama nasilja u porodici negdje postupaju uniformisani policijski službenici a negdje kriminalistički inspektori, o zaprimljenoj prijavi i utvrđenim činjenicama negdje se obaviještava OJT a negdje ne obavještava telefonom već se isti obavještavaju podnošenjem izvještaja, policijski službenici samostalno vrše procjenu i donose odluke da li se radi o prekršaju ili krivičnom djelu, u skladu sa tim bez obaviještavanja tužilaštva podnose Zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka.

Preporuke koje su od strane organizatora edukacija, odnosno Udruženja „Mreža žena MUP RS – RS WPON“ izvedene na osnovu zapisničkih bilješki tokom svake edukacije ponaosob, analize sprovednog anketiranja policijskih službenika – polaznika obuke i izdvojenih mišljenja edukatora su sljedeće:

1. Iz prisutne interakcije vidljivo je da policijski službenici žude za ovakvim vidovima obuka koje moraju imati elemente kontinuiranosti, gdje se istima pruža neograničena mogućnost razgovora sa tužiocima i drugim predavačima na seminaru u cilju neposrednog razjašnjenja nedoumica koje su imali u dosadašnjem radu i razmjenu iskustava koja je od neprocjenjivog značaja;
2. Obavezno održati ili po potrebi održavati sastanke između glavnih tužilaca, šefova odjeljenja u tužilaštvima i rukovodnih radnika policijskih uprava, kako bi se u direktnoj koordinaciji razriješile nedoumice u postupanju policijskih službenika te formirala uniformna pravna praksa;
3. Organizovati edukacije policijskih službenika po raznim linijama rada, gdje bi isključivi predavači bili tužioci iz nadležnih tužilaštava a koji inače najčešće postupaju po izvještajima koje podnose pojedine organizacione jedinice MUP-a (edukaciju za inspektore sa krvnih i seksualnih delikata da drže tužioci koji najčešće rade po tim predmetima i sl.);
4. Organizovati i insistirati na obaveznom prisustvu policijskih službenika suđenjima koja se održavaju, naročito u situacijama kada je optužnica podignuta na osnovu izvještaja određene organizacione jedinice. Sve ovo je bitno kako bi policijski službenici u sudnicama mogli vidjeti gdje najčešće griješe i na koji način branioci napadaju njihov rad, kako bi kasnije preduprijedili takve ili slične greške;
   5. Podsticati neposredniju saradnju između tužilaca i policijskih inspektora u smislu iznalaženja mogućnosti da tužioci, što je češće moguće prisustvuju istražnim radnjama koje obavljaju policijski službenici po njihovim naredbama (npr. prisustvovanje prepoznavanjima lica i predmeta organizovanim u sjedištima policijskih uprava, saslušanjima svjedoka i uzimanjima izjava od osumnjičenih i slično) a sve kako bi tužioci na licu mjesta bili u mogućnosti da nadgledaju zakonitost i efikasnost provođenja pojedinih mjera te da sugerišu na koje načine da se popravi preduzimanje istih. Sve ovo bi bilo od velikog značaja u uspostavljanju jednake prakse u postupanju;
   6. Licima kojima se izreknu novčane kazne zbog prekršaja Nasilja u porodici, kada navedenu ne plate ista se evidentira u registru neplaćenih kazni i poslije pet godina se briše, tako da faktička sankcija izvršiocima za navedeni prekršaj bude nemogućnost registrovanja vozila, produženja vozačke dozvole itd. Da bi se ovo izbjeglo i da bi izrečena novčana sankcija postigla svoju svrhu treba predložiti izmjene zakonskih propisa u smislu da sudovi kod izricanja novčane kazne određuju rok u kojem je istu obavezno platiti uz prijetnju da će se ista nakon navedenog roka zamijeniti kaznom zatvora;
   7. S obzirom na činjenicu da nad izvršiocima prekršaja nasilja u porodici koji imaju prebivalište u Federaciji BiH a navedeni prekršaj izvrše na teritoriji Republike Srpske, nije moguće prinudno izvršiti novčanu kaznu jer to odbijaju nadležni organi FBiH, zbog neusklađenosti zakonskih propisa koji to ne dozvoljavaju u FBiH, potrebno je uputiti inicijativu nadležnim organima FBiH radi izmjene propisa kako bi navedeni problem bio prevaziđen.

Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i u porodici (poglavlje III, članovima 12-17) predviđeno je osiguravanje da opšta javnost bude potpuno informisana o svim oblicima nasilja koje žene trpe, bilo da se radi o porodičnom ili nekim drugim vidovima nasilja. Članom 13. Konvencije posebno je naglašena uloga podizanja svijesti o nasilju nad ženama kroz redovno provođenje kampanja, odnosno podizanja svijesti na svim nivoima, uključujući policiju, u cilju razumijevanja šire javnosti o različitim manifestacijama svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom, njihovih posljedica po djecu i potrebi da se takvo nasilje spriječi.

Pored aktivne uloge nevladinih organizacija na prevenciji nasilja nad ženama Konvencija proširuje obavezu na širenje konkretnih informacija o dostupnim vladinim mjerama prevencije. To podrazumijeva masovnu distribuciju letaka ili postavljanje plakata s informacijama ili internetskih materijala sa informacijama o uslugama koje nude policija ili lokalna zajednica, informacije o kontaktima lokalnih, regionalnih ili nacionalnih službi kao što su telefonske linije za pomoć ili skloništa i mnoge druge. Policija dakle ima obavezu učešća u javnim kampanjama, publikovanju brošura i medijskih priloga za podizanje svijesti javnosti o oblicima nasilja nad ženama i porodičnog nasilja, kako samostalno, tako i u partnerstvu sa drugim akterima.

Cilj ovih kampanja treba da bude podizanje svijesti javnosti o potrebi prijavljivanja svake sumnje na nasilje nad ženama u bilo kojem obliku u cilju preventivnog djelovanja, kažnjavanja izvršilaca, smanjenja tzv. tamne brojke (slučajevi koji postoje ali nisu prijavljeni, odnosno skriveni su). Takođe, šira javnost i građani treba da budu upoznati o zakonskim odredbama, inkriminaciji određenih vrsta nasilja kao krivičnih djela ili prekršaja kao i obavezama postupanja, kako policije tako i drugih društvenih aktera u cilju sprečavanja nasilja nad ženama.

Ciljnu grupu čine svi građani koji imaju ili mogu imati saznanja o tome da je neko lice izloženo bilo kojem obliku nasilja u porodici.

Realizacijom ove i sličnih kampanja žrtve nasilja i građani se upoznaju sa oblicima nasilja nad ženama te zakonskom obavezom da je svaki građanin dužan da prijavi svako nasilje, odnosno svaku sumnju da je neka osoba žrtva bilo kojeg oblika nasilja.

Aktivnim učešćem policijskih službenika u ovakvim javnim kampanjama, građani, a posebno žrtve nasilja dodatno se osnažuju da svako saznanje ili svaku sumnju da je neko lice žrtva nasilja prijave policiji te tako djeluju na otkrivanje i sprečavanje nasilja. 

Poseban značaj ovakvih kampanja ima otkrivanje tzv. „tamne brojke“ nasilja – slučajeva koji postoje a koji nikad ranije nisu prijavljeni ni organima gonjenja niti bilo kojoj drugoj relevantnoj instituciji koja se bavi problematikom nasilja nad ženama.